第 27 課
-
ray ripon komita' ka hahola', komita' ka Singil 'ima' minpongah.
我在日本看到了雪景,也看到櫻花開了。
raj ripon komitaʔ ka haholaʔ, komitaʔ ka ʃiŋil ʔimaʔ minpoŋah.
出處生活會話
-
ya:o ray kakiSka:tan 'ima kiSka:at kamatalek.
我在學校讀餐飲科 。
ja:o raj kakiʃka:tan ʔima kiʃka:at kamatalək.
出處生活會話
-
siya sa'sa'ih ka hahila: 'am maehrahrang ka laleke:, sawsawa'an nanaw.
他每天都在講電話,笑得很開心。
s~θija s~θaʔs~θaʔih ka hahila: ʔam mæhrahraŋ ka laləkə:, s~θaws~θawaʔan nanaw.
出處生活會話
-
ya:o Sarara' hi siya' tomihoroe: ila 'ima kayzaeh kapae'onhaelan minkoringan.
我很羨慕他可以找到不錯的女朋友。
ja:o ʃararaʔ hi s~θijaʔ tomihorœ: ila ʔima kajz~ðæh kapæʔonhælan minkoriŋan.
出處生活會話
-
'ae'aew, niSo' tinnon kayba:en 'ini hiya?
’ae’aew, 你織傳統服給誰?
ʔæʔæw, niʃoʔ tinnon kajβaən ʔini hija?
出處生活會話
-
nom homlal kayzaeh kalalohayen, So: rawak ila ma' homlal ila. kapa:tol 'aewhay kapa:tolen.
舞步很簡單,手牽起來就可以跳了。歌謠比較難 。
nom homlal kajz~ðæh kalalohajən, ʃo: rawak ila maʔ homlal ila. kapa:tol ʔæwhaj kapa:tolən.
出處生活會話
-
'a:ay! So: potngor ila ka'a'inola'an 'ita' tapae'onhael pakilwa'is inasiya.
好啊!到時候我們一起去幫她們加油。
ʔa:aj! ʃo: potŋor ila kaʔaʔinolaʔan ʔitaʔ tapæʔonhæl pakilwaʔis~θ inas~θija.
出處生活會話
-
roSa' tinal'oemaeh monhael 'am paSta'ay, lampez tinal'oemaeh monhael somaton.
每兩年舉行一次,十年一次大祭。
roʃaʔ tinalʔœmæh monhæl ʔam paʃtaʔaj, lampəz~ð tinalʔœmæh monhæl s~θomaton.
出處生活會話
-
yami makakSiyae' ki ta'ay, pawa:i' hi ta'ay mowa:i' lalohay kil yami.
這是我們族人迎接矮靈歸來的日子。
jami makakʃijæʔ ki taʔaj, pawa:iʔ hi taʔaj mowa:iʔ lalohaj kil jami.
出處生活會話
-
'akoy o, yami 'am paSta'ay minSala' 'aehae' 'ilaS, ma' tal'awan, kakoSinraehoe' tatilhaehael 'iSka Sinraehoe' nonak hayza' kapatawawen.
對啊,我們從祭典的一個月前,就開始準備,每個氏族都要分工合作。
ʔakoj o, jami ʔam paʃtaʔaj minʃalaʔ ʔæhæʔ ʔilaʃ, maʔ talʔawan, kakoʃinræhœʔ tatilhæhæl ʔiʃka ʃinræhœʔ nonak hajz~ðaʔ kapatawawən.
出處生活會話
-
hayza' ay katiya:awen 'ima poSiyan?
那有什麼禁忌呢?
hajz~ðaʔ aj katija:awən ʔima poʃijan?
出處生活會話
-
So: paSta'ay potngor ila SaySiyat ma' tomiya:aw ila, 'okik pae'oe'oe' 'okik tomayhobaz 'am paepae'aehae', nakhini kayzaeh ni' ta'ay ma' 'okik paSi'ayo' ani.
祭典期間族人要遵守矮靈留下的勸誡,和平相處。觸犯禁忌會遭受矮靈的懲罰。
ʃo: paʃtaʔaj potŋor ila ʃajʃijat maʔ tomija:aw ila, ʔokik pæʔœʔœʔ ʔokik tomajhoβaz~ð ʔam pæpæʔæhæʔ, nakhini kajz~ðæh niʔ taʔaj maʔ ʔokik paʃiʔajoʔ ani.
出處生活會話
-
hayza' lompez o Sopat SinSinraehoe'.
現在共有十四族。
hajz~ðaʔ lompəz~ð o ʃopat ʃinʃinræhœʔ.
出處生活會話
-
hayza' ka Saypapa:aS, 'amiS, SaySiyat, bonong, poyoma', rokay, paywan, ta:o:, Sow, Saw, kabalan, taroko, Sakiraya, Saytik.
有泰雅族、阿美族、賽夏族、布農族、卑南族、魯凱族、排灣族、雅美(達悟)族、鄒族,以及邵族、噶瑪蘭族、太魯閣族、撒奇萊雅族、賽德克族。
hajz~ðaʔ ka ʃajpapa:aʃ, ʔamiʃ, ʃajʃijat, βonoŋ, pojomaʔ, rokaj, pajwan, ta:o:, ʃow, ʃaw, kaβalan, taroko, ʃakiraja, ʃajtik.
出處生活會話
-
'ima mowahil ka kakrowaSekan kano' Sinraehoe'?
分布最廣的是哪一族?
ʔima mowahil ka kakrowaʃəkan kanoʔ ʃinræhœʔ?
出處生活會話