第 30 課
-
Cowa, ci Sontok kako.
不是,我是Sontok。
ʦo~uwa, ʦi so~unto~uk kako~u.
出處情境族語
-
O sofitay cingra.
她是軍人。
o~u so~ufitaj ʦiŋra.
出處情境族語
-
O Yencomin kamo han?
你們是原住民嗎?
o~u jənʦo~umin kamo~u ħan?
出處情境族語
-
Fa^edetay ko romi'ad to miming, kapinanom to nanom.
天氣有點熱,要多喝水。
faʔəɬ~ɮətaj ko~u ro~umiʡaɬ~ɮ to~u mimiŋ, kapinano~um to~u nano~um.
出處情境族語
-
Samaanay ko romi'ad i kaotal?
外面天氣如何?
samaanaj ko~u ro~umiʡaɬ~ɮ i kao~utaɾ?
出處情境族語
-
cowa kacidal, mato'em ta'angay aca ko fali ano cila.
明天沒有太陽,雲很多,風很大。
ʦo~uwa kaʦiɬ~ɮaɾ, mato~uʡəm taʡaŋaj aʦa ko~u faɾi ano~u ʦiɾa.
出處情境族語
-
si^naway to ko romi'ad anini, kaciriko' to to kifetolay a riko' ano mamasadak.
這天有點冷,出門要穿外套。
siʔnawaj to~u ko~u ro~umiʡaɬ~ɮ anini, kaʦiriko~uʡ to~u to~u kifəto~uɾaj a riko~uʡ ano~u mamasaɬ~ɮak.
出處情境族語
-
ma'oraday to! cowa kapihawikid kako to sa'ong.
下雨了,我沒有帶傘。
maʡo~uraɬ~ɮaj to~u! ʦo~uwa kapiħawikiɬ~ɮ kako~u to~u saʡo~uŋ.
出處情境族語
-
Hai, fa^det ko romi'ad to kaciherangan, saka saadihayen to ko pinanom to nanom.
是,夏天會很熱,要多喝水。
ħai, faʔɬ~ɮət ko~u ro~umiʡaɬ~ɮ to~u kaʦiħəraŋan, saka saaɬ~ɮiħajən to~u ko~u pinano~um to~u nano~um.
出處情境族語
-
cowa kaolah kako to laloodan, samanen haw i, adihayay ko faliyos to laloodan.
我不喜歡秋天,秋天有好多颱風。
ʦo~uwa kao~uɾaħ kako~u to~u ɾaɾo~uo~uɬ~ɮan, samanən ħaw i, aɬ~ɮiħajaj ko~u faɾijo~us to~u ɾaɾo~uo~uɬ~ɮan.
出處情境族語
-
o ^pang ko kakaenen no mako.
我要吃麵包。
o~u ʔpaŋ ko~u kakaənən no~u mako~u.
出處情境族語
-
Naay, micolo' ho kami to codad.
不要,我們先去搬書。
naaj, miʦo~uɾo~uʡ ħo~u kami to~u ʦo~uɬ~ɮaɬ~ɮ.
出處情境族語
-
mi'ora'oray to kiso?
你刷牙了嗎?
miʡo~uraʡo~uraj to~u kiso~u?
出處情境族語
-
caho, mifanaway ho kako to kaysing.
還沒,我正在洗碗。
ʦaħo~u, mifanawaj ħo~u kako~u to~u kajsiŋ.
出處情境族語
-
mamo, ci Afas aci Asenay kami, patadoen ho kami a mifawah!
奶奶,我們是Afas和Asenay,幫我們開門!
mamo~u, ʦi afas aʦi asənaj kami, pataɬ~ɮo~uən ħo~u kami a mifawaħ!
出處情境族語